Često se ovakve namirnice odvažimo kupiti i probati tek onda kad stigne naša beba. Ali najčešće se na kraju opet okrenemo poznatim žitaricama koje imamo naviku koristiti i na kraju ove ‘egzotične’ opet ostanu stajati u ladici.
Kako koristiti heljdu u dohrani bebe?
Isto tako, heljdino brašno mi je obavezni sastojak palačinki i vafla otkako izbjegavam gluten i moram priznati da mi od svih bezglutenskih brašna daleko najbolje mijenja pšenično ili pirovo.
Ja moram priznati da mi je trebalo dugo da ju naučim kombinirati, ali sad je neizostavni dio naše kuhinje i uvijek imam bar jedno pakiranje u ladici.
Kakvu nutritivnu vrijednost ima heljda?
Heljda (Fagopyrum esculentum) je namirnica iz skupine pseudožitarica, koje se konzumiraju na isti način kao i žitarice, ali zapravo predstavlja voćnu sjemenku. Originalno potječe iz središnje Azije, a uzgaja se i u sjevernoj Europi.
Odlično uspijeva na poljima Hrvatskog zagorja i Međimurja pa je s ponosom možemo smatrati i nacionalnom (lažnom) žitaricom. Mene posebno razveselila činjenica da ju se zbilja često može naći u ponudi u restoranima u tom kraju.
Zahvaljujući izuzetnom nutritivnom sastavu, heljda se može pohvaliti sve većom popularnošću, naročito u dohrani beba i prehrani djece.
Nutritivna vrijednost heljde značajno se ističe naspram drugih vrsta žitarica. Ugljikohidrati su najzastupljenija skupina hranjivih tvari koje nalazimo u heljdi, no sadrži i nezanemariv udio proteina te različitih vitamina, minerala i antioksidansa.
Heljda se često razmatra kao izvor vitamina B – skupine, a iz skupine minerala nalazimo magnezij, mangan, bakar, željezo i fosfor. Uspoređujući s drugim žitaricama, minerali prisutni u kuhanoj heljdi dobro se apsorbiraju u našem tijelu. Razlog tome krije se činjenici da heljda sadrži malen udio fitinske kiseline, poznatog inhibitora apsorpcije minerala koji nalazimo u većini žitarica.
Recepti od heljde
Dva recepta za doručak!
Čoko puding od heljde
