Sigurna sam da si se bar jedno od ovog pitanja zapitala ako imaš dijete kojem se bliži veliki prvi rođendan ili dijete koje je starije.
U pravilu, bebama (tu mislim da djecu od 6.-12.mj) međuobroci nisu potrebni, već je fokus potrebno staviti na dovoljan unos majčinog ili adaptiranog mlijeka i isto tako kvalitetne i uravnotežene glavne obroke bogate ključnim nutrijentima.
Ono što vidim u praksi je da se bebama jako često nude smokići, keksići, squeeze kašice i na kraju dolazimo do toga da bebe nisu zainteresirane (tj. gladne) za glavni obrok, a međuobrocima nisu unijele nutritivno i energetski bogatu hranu kakva im je u ovom periodu intenzivnog rasta i razvoja potrebna.
Međuobroci se po standardiziranim preporukama uvode tek nakon 1. godine (ili kasnije), onda kada se beba krene odvikavati od majčinog ili adaptiranog mlijeka. Nakon 1. godine, hrana nam postaje glavna, a mlijeko pada na drugo mjesto i zapravo postaje međuobrok.
Ako imaš bebu koja i dalje doji ili pije mlijeko na bočicu par puta dnevno, razmisli postoji li prostor za uvođenje međuobroka jer postoji velika vjerojatnost da ćeš na kraju dobiti bebu koja stalno jede (hranu ili mlijeko) i nikad nije gladna te narušiti koncept glavnih obroka.
Daj si vremena da dođeš do onog univerzalnog modela od tri glavna obroka i dva međuobroka, ali isto tako moram napomenuti da postoje djeca koja nikad neće doći do toga i kojima će toliko obroka jednostavno biti previše. Na primjer, moje dijete u pravilu najbolje funkcionira s obilnijim glavnim obrocima i jednim ili nijednim međuobrokom, ovisno o periodu u kojem se nalazi.
Ne postoji univerzalno pravilo tako da nađite raspored koji vama funkcionira. Teži tome da djetetu ponudiš obrok svakih otp. 2 – 3 sata i prepusti mu odluku hoće li i koliko će jesti, bez nuđenja alternative ako obrok odbije.
Kako međuobroci mogu pridonijeti balansiranju obroka?
U svakom slučaju, međuobroci predstavljaju mini-obroke i svakako je potrebno voditi se preporukama za kreiranje balansiranih obroka (proteini, ugljikohidrati i zdrave masnoće). Odnosno, gdje god je to moguće, pokušaj i sam međuobrok složiti na način da upotpunjuje i balansira dnevni unos potrebnih nutrijenata.
Nutrijentima bogati međuobroci mogu primjerice biti :
- Svježe sezonsko voće (npr. breskve) s namazom od lješnjaka
- Grčki jogurt i ribane jabuke s cimetom
- Gnječeni avokado i krekeri od sjemenki
- Kefir s prutićima krastavca
- Prutići paprike i mrkve s namazom od slanutka/graha
- Smoothie
- Prutići pečene zobene kaše
- Sladoled od grčkog jogurta i voća
- Sladoled od kokosovog mlijeka, lješnjaka i rogača
Međubroci kao pozitivan dio prehrane
Ono što jako često viđam je i da djeca preferiraju međuobroke i zbog toga što im se nudi za međuobroke. Za njih često biramo razne namirnice kao što su pekarski proizvodi, slatkiši, grickalice tj. snack proizvode i samim time ih činimo daleko zanimljivijim (a nekad i ukusnijim) od glavnih obroka.
Ako imaš naviku često nuditi takve namirnice, probaj to postepeno mijenjati i smanjivati količine. Manje količine snack proizvoda uvijek možete iskombinirati s drugim namirnicama koje sam navela u idejama ili ponuditi u sklopu glavnog obroka. Ako imate dijete koje jako naginje takvoj hrani, to je metoda koja može pomoći normalizirati i maknuti ju s trona te preusmjeriti fokus na druge namirnice. Ali o tome nekom drugom prilikom u više detalja.
Nadam se da ti je ovo bilo korisno, a raspravu o cjelokupnoj temi možeš nastaviti na mojim društvenim mrežama, gdje ti cjelokupna zajednica mama može pomoći kroz svoja individualna iskustva koja su možda baš slična tvojoj trenutačnoj situaciji u kojoj se nalaziš.
