Koju ribu nuditi djetetu, a koju izbjegavati?

Ribu smatramo izrazito vrijednom jer je odličan izvor omega-3 masnih kiselina, tj. dokozaheksaenske (DHA) i eikozapentaenske (EPA) kiseline koje su ključne za pravilan razvoj mozga, vida i imunološkog sustava.

Također, riba je bogata visokokvalitetnim proteinima, sadrži vitamin D i B12, a prirodan je izvor i minerala poput joda, selena i željeza.

Ali, riba pripada skupini visoko alergenih namirnica tako da ju je potrebno uvoditi s oprezom.

Ponuditi bijelu ili plavu ribu – koja je razlika?

Najnovije preporuke sugeriraju uvođenje ribe prije 8. mjeseca života. S obzirom na to da su tuna, losos i iverak zaslužni za većinu alergijskih reakcija, počnite radije s nekom drugom ribom, a losos i iverak ponudite kasnije.

Bijela riba (npr. oslić, list, brancin, orada, zubatac) sadrži manje masti, lakše je probavljiva i odličan je izvor vitamina B skupine, selena, fosfora i joda. Zbog niskog udjela masti, sadrži i manje teških metala i drugih onečišćivaća uključujući toksine povezane s okolišem ili nepravilnim skladištenjem jer se ti spojevi vežu za masti.

S druge strane, plava riba bogatija je masnoćama, osobito omega-3 masnim kiselinama (DHA i EPA), što nam je ključan nutrijent u ranoj dobi. Zahvaljujući prehrani bogatoj planktonom, manjim ribama i morskim organizmima koji sadrže omega-3 masne kiseline plava riba akumulira više esencijalnih masnih kiselina. Uz to sadrži i vitamin D, jod, selen i često kalcij – osobito ako se jede s kostima. Međutim, razlikujemo malu i veliku plavu ribu.

Mala plava riba poput srdela, inćuna, papalina, skuše, lokarde i dr. odličan je izvor omega-3, a prirodno sadrži i manje žive. Velika plava riba poput tune, sabljarke i morskog psa zbog količine masti, duljine života i svoje prehrane akumulira više toksina pa često sadrže više žive.

Dugoročna izloženost ribi ‘kontaminiranoj’ živom može imati štetne učinke na razvoj dječjeg živčanog sustava. Ako koristite tunu birajte prugastu tunu(„light tuna“) koja ima nižu razinu žive (ipak, izbjegavajte ju u periodu dohrane). No, svakako prednost ipak dajte maloj plavoj ribi.

Pokušajte ribu nuditi barem 1-2 puta tjedno, s naglaskom na malu plavu ribu.

U nedostatku svježe ribe, opcija svakako može biti i smrznuta riba ili pak ona konzervirana. No kod konzervirane ribe svakako je važno imati par stvari na umu.

Ako bebi nudite konzerviranu ribu koja sadrži sol (a takva je većina na našem tržištu), možete ju isprati pod tekućom vodom kako bi smanjili udio natrija.

Oprez s kostima! Ribu uvijek pažljivo očistite, posebno kod male djece. Ako niste sigurni da ste uspjeli maknuti sve kosti, ribu radije dobro izblendajte i poslužite u obliku kašice ili namaza.